Psihologija prehrane

5 koraka za prakticiranje svjesnog jedenja

„Mindful eating je način kako da prepoznamo signale koje nam šalje naše tijelo, da poslušamo glas našeg osobnog unutarnjeg nutricionista“, Jan Chozen Bays

Podijelite:
Share on facebook
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on whatsapp
Share on email

Svjesno jedenje ili mindful eating ima svoje korijene u pokretu mindfulnessa.

Mindfulness je način emocionalne inteligencije i „mentalne higijene“, a time i osobnog razvoja. Cilj mindfulnessa je da istinski proživimo svaki trenutak, da naš um uvijek bude sad i ovdje, da budemo usredotočeni samo na ono što trenutno radimo.

Svjesno jedenje nije dijeta, nema propisanih menija, recepata niti ograničenja. Mindful eating se ne bavi se kalorijama, ugljikohidratima, mastima i proteinima, jer njegov cilj nije smanjenje težine (iako je vrlo vjerojatno da ćete uz svjesni pristup prehrani izgubiti kilograme), već da budemo prisutni i uživamo u svakom trenutku blagovanja, da osjetimo sve nijanse boje, okusa i mirisa hrane.

Svatko od nas želi se hraniti zdravije, a za to je potrebno pokloniti svjesnu pažnju ne samo onome što jedemo, već i kako i zašto jedemo. Poznata je izreka da hrana može biti i otrov i lijek. Možemo naučiti koristiti informacije koje nam šalje naš organizam, prepoznati vrste gladi i odlučiti kad, što i koliko trebamo jesti. Glad i nagon da budemo siti presudni su za preživljavanje čovjeka kao vrste. Kad shvatimo da ponekad za hranom žudimo ne zbog gladi, već zbog nekih drugih potreba, taj uvid pružit će nam mogućnost da prepoznamo druge, okolišne i emocionalne okidače želje za hranom.

Svatko od nas ima emocionalni odnos s hranom – hranom se nagrađujemo, pomoću hrane slavimo, pokazujemo ljubav, u hrani nalazimo utjehu, proživljavamo uspomene na nama drage osobe. Svatko se sigurno sa sjetom sjeća primjerice bakine pite od jabuka ili palačinki kakve samo ona zna napraviti.

Uz mindful eating nećemo dopustiti da emocionalno jedenje postane za nas destruktivno. Hranom nećemo liječiti osamljenost, dosadu, ljutnju, stres ili depresiju. Jer tu smo osuđeni na neuspjeh. Jedno je sigurno – simptomi prave gladi su fizički, to nisu misli, osjećaji ili žudnja za nečime. Stoga ćemo poraditi na tome da postanemo što svjesniji fizičkih senzacija gladi u tijelu, a samim time bolje ćemo razumjeti zašto (i za čime) osjećamo glad.

Ako želite započeti jesti svjesno, evo nekoliko savjeta:

  1. Kad jedete, sjednite za stol, stavite hranu na tanjur, promotrite količinu. Vaš je želudac veličine vaše šake, dakle maksimalni volumen hrane trebao bi biti dvije šake. Izbjegavajte jedenje „u hodu“ i „grickanje“ svega što vam dođe pod ruku, bilo doma, u uredu, autu. To niste vi, to je vaš automatski pilot.
  2. Zamislite da hranu pred vama na tanjuru po prvi puta vidite i jedete, polako je žvačite i primijetite kako se okus mijenja iz zalogaja u zalogaj. Pomaže i ako jedete s rukom koja vam nije dominantna – istraživanja kažu da ćete pojesti oko 30% manje, jer ćete jesti sporije i pažljivije.
  3. Kad jedete, onda samo jedite. Neka to bude vaš osobni ili obiteljski ritual. Ugasite televizor, isključite notifikacije na mobitelu, ostavite ga u drugoj prostoriji. Primijetite izgled, miris, okus hrane. Svaki je zalogaj drugačiji, jer nema dva ista, obratite na to pozornost.
  4. Žvačite polako i napravite 2-3 sekunde pauze između zalogaja. Provjerite jeste li još uvijek gladni. Ako želja za hranom ne dolazi zbog gladi, jedenje je neće utažiti. Drugim riječima, ako ne jedete zbog toga što ste gladni, kako ćete znati da ste siti?
  5. Budite zahvalni na tome što spadate u postotak čovječanstva koji imate dovoljno hrane ne samo da preživi, nego i da u hrani uživa.

Nemojte o hrani razmišljati kao o neprijatelju koji vam „nabacuje“ suvišne kilograme, dozvolite si uživanje u planiranju i  pripremi obroka za sebe, svoju obitelj, prijatelje, izlasku u restoran. Odnos s hranom traje čitav život, potrudite se stoga da bude ugodan i zdrav. Budite prisutni u trenutku, sada i ovdje, i prisjetite se da je svrha jela da nas hrani – na bezbroj načina.

 

Autorica teksta:
Branka Novosel,
stručnjakinja za neuroedukaciju
i mindfullness curriculum developer
https://mindbodylab.hr

Moglo bi vas zanimati...
pulledpork1
Savjeti & trikovi
23.10.2021.