Veliki petak

Zašto je post dobar?

Gotovo sve vjere prakticiraju neki oblik posta kao ritual jačanja duhovne prakse. Međutim, i znanost ga smatra iznimno snažnim načinom obnove tjelesnih stanica

Podijelite:
Share on facebook
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on whatsapp
Share on email

Danas, na Veliki petak, mnogi će postiti. Post je jedan od ključnih rituala većine svjetskih religija i duhovnih pravaca. Post propagiraju i liječnici i znanstvenici. U čemu je tajna suzdržavanja od hrane?

S medicinske strane gledano, ideja posta je da se tijelo dovede u blagi stres, što znači da ono za svoje funkcioniranje uči maksimalno izvući najviše od onoga što ima ili od onoga što prima. Post može poboljšati cjelokupno zdravlje i odgoditi starenje.

Tijekom ograničenog perioda u kojem se ne uzima hrana, tijelo na molekularnoj razini pokreće mehanizme otpornosti u stanicama. Stanica prelazi u odgovor na stres i taj blagi stresor – ovdje kažemo blagi jer ne traje predugo — aktivirat će određene gene za koje je poznato da kodiraju enzime za detoksikaciju.

Istraživanja su pokazala da se upalni procesi, koji su povezani s viškom masnog tkiva u tijelu, a koji su prethodnici kroničnih bolesti, tijekom posta ne događaju.

Prekid posta također pridonosi procesu regeneracije stanica. Kada uskraćenoj stanici jednom nutrijenti dođu, ona iskorištava maksimum hranjivih materija.

Međutim, kada nakon posta počinjemo ponovno jesti, važno je ne konzumirati previše šećera i ugljikohidrata, koji izazivaju visoku razinu inzulina u krvi.

Kod katolika postoje dva pojma, koja se nerijetko miješaju – post i nemrs.

Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života,s izuzetkom bolesnika, taj dan smiju samo jednom do sita najesti.

Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”.

Ramazan je arapski naziv za deveti mjesec u islamskom kalendaru. Tijekom ovog mjeseca, koji može trajati 29 ili 30 dana, ovisno o lunarnom kalendaru, muslimani ne jedu niti piju – čak ni vodu – od izlaska do zalaska sunca.

U judaizmu, kao i u islamu, post je zamišljen kao potpuno suzdržavanje od hrane i pića – uključujući vodu.

Praksa posta je također veliki dio hinduizma i može se kretati od laganog ograničenja do ekstremne apstinencije. U hinduističkoj religiji, međutim, post nije obaveza, već moralni i duhovni čin čiji je cilj pročišćavanje tijela i uma.

Kao što katolici ne jedu meso petkom, grčki pravoslavni kršćani suzdržavaju se uglavnom od mliječnih proizvoda, jaja i mesa, a ponekad i maslinovog ulja i ribe, ukupno 180-200 dana svake godine u tri navrata.

 

Moglo bi vas zanimati...
277799228_389155763009799_5517023597618679559_n
Novo na tržištu
01.05.2022.
kombuchaga1
Inovacija
09.04.2022.